Validacija Baze dojenačkih lica City na uzorku studenata i roditelja
Autor(i)
Sandra Nakić Radoš
Odjel za psihologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, Hrvatska
Marijana Matijaš
Odjel za psihologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, Hrvatska
Maja Brekalo
Odjel za psihologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, Hrvatska
Rebecca Webb
City University of London, Centre for Maternal and Child Health Research, London, UK
Susan Ayers
City University of London, Centre for Maternal and Child Health Research, London, UK
Ključne riječi:
dojenče, facijalna ekspresija, validacija, baza, roditelji
Sažetak
Baza dojenačkih lica City (engl. City Infant Faces Database, CIFD; Webb i sur., 2018) sadržava 154 slike emocionalnih ekspresija dojenčadi koje se mogu koristiti u eksperimentalnim istraživanjima dojenačke facijalne komunikacije, prepoznavanja facijalne ekspresije i roditeljske osjetljivosti. CIFD je validiran samo na malome uzorku iz opće populacije i na studentima primaljstva i sestrinstva u Ujedinjenome Kraljevstvu (UK). Stoga je cilj ovoga istraživanja bio validacija baze na većemu uzorku hrvatskih studenata te roditelja dojenčadi u dobi od 1 do 12 mjeseci. Tristo pedeset studenata (Istraživanje 1) te 422 majke i 106 očeva (Istraživanje 2) gledali su slike dojenačkih lica bijele rase. Studenti su procjenjivali slike iz CIFD-a i Baze dojenačkih lica Tromsø. Također su ispunili upitnike koji mjere empatiju, aleksitimiju te prepoznavanje i ekspresiju emocija. Roditelji su procjenjivali valenciju facijalnih ekspresija slika iz CIFD-a. Rezultati i kod studenata i kod roditelja u skladu su s inicijalnom validacijom, osim što je slaganje za negativne ekspresije niže kod hrvatskih roditelja nego u istraživanju provedenome u UK-u. U usporedbi s istraživanjem provedenim u UK-u studenti su procjenjivali slike kao intenzivnije, jasnije i autentičnije te su kod njih izazivale snažnije emocije. Nadalje, nije bilo razlike u točnosti između majki i očeva ili između onih koji su roditelji prvi put i onih koji su iskusni roditelji. Stoga možemo zaključiti da je CIFD obećavajući instrument za istraživačke svrhe te bi ga trebalo dalje validirati u drugim državama, usmjeravajući se pritom na njegovu prediktivnu valjanost.
