Treba li ili ne bi trebalo? Uokvirivanje i moralne vrijednosti u prihvaćanju normi tijekom pandemije bolesti COVID-19

Sažetak

Nakon pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 diljem svijeta oblikovale su se i moralno prosuđivale nove društvene norme poznate kao „novo normalno”. Pridržavanje tih moraliziranih normi proučavalo se u odnosu na individualne razlike među ljudima kao što su moralne vrijednosti. Teorija moralnih temelja (engl. Moral Foundations Theory) razlikuje pet područja moralnoga prosuđivanja. Temelji briga i pravednost zajednički se nazivaju individualizirajućim temeljima, dok se temelji pripadnosti skupini, autoriteta i čistoće klasificiraju kao povezujući temelji. Međutim, čak i kada je sadržaj normi identičan, njihova učinkovitost može ovisiti o načinu na koji su predstavljene Prilagođavanjem komunikacije normi vrijednostima potencijalnih primatelja pošiljatelji poruka povećavaju vjerojatnost da će ih veći broj ljudi i prihvatiti. Ovo je istraživanje ispitivalo učinke moralnih vrijednosti na prihvaćanje moraliziranih normi predstavljenih u različitim okvirima (engl. framing) tijekom pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 u Japanu. Polazeći od teorijskoga okvira modela moralnih motiva (engl. Model of Moral Motives), istraživanja 1a i 1b ispitala su po jednu vrstu uokvirivanja poruka: preskriptivno u istraživanju 1a te proskriptivno u istraživanju 1b. U istraživanju 2 upotrijebljen je isti skup normi kao u istraživanju 1, no ispitane su obje vrste uokvirivanja te su uključene dodatne kontrolne varijable. Analizirano je predviđa li usmjerenost pojedinaca na individualizirajuće ili povezujuće moralne temelje prihvaćanje normi ovisno o načinu na koji je poruka uokvirena. Nalazi upućuju na to da individualne moralne vrijednosti utječu na to kako različito uokvirivanje poruka oblikuje prihvaćanje normi. Ti rezultati nude važne smjernice za to kako pošiljatelji poruka mogu uspješno doprijeti do željenih ciljnih skupina.